TURBINA – TURBO TRIBINA:
TI SI SLJEDEĆI – JE LI HRVATSKA POSTALA BIG BROTHER DRUŠTVO?

Gosti: NORA KRSTULOVIĆ (Zagreb), ZRINKA PAVLIĆ (Zagreb), DAMIR KANTOCI (Zagreb), MARIO KOVAČ (Zagreb). Moderator: VID JERAJ (Zagreb).

Reality show koji je podjednako snažno obilježio i generaciju y i milenijalce od pisca Georgea Orwella posudio je ime sveprisutnog negativca, a to je Veliki brat.

Svemoćni pipci u kojima svi nadziru jedni druge, ne ostavljajući prostora niti za vlastitu intimu, u vidu prava na rad i osiguranje, prometnuo se u našu svakidašnjicu. S nama će o posljedicama suočavanja s društvom spektakla govoriti redateljica Nora Krstulović, spisateljica i kolumnistica Zrinka Pavlić, kao i ekipa prvog Big Brothera tehničar Damir Kantoci i redatelj Mario Kovač.

“Pri radu u Galeriji jako smo brzo shvatili da nam je u krilo pala nevjerojatna prilika. Galerija je po prvi put postala artists-run space. Naša prva odluka bila je da promijenimo ime, da takvim činom ostavimo trag, makar smo znali da će sljedeća generacija vratiti ime. Bili smo svjesni da smo tu u tranzitu, ali htjeli smo tu usputnu stanicu dobro iskoristiti.” 

(iz predgovora, umjetnica Helena Klakočar)

Poštovani,

otvorenje izložbe artefakata programa Galerije Studentskoga centra iz razdoblja 1990./91. bit će u srijedu, 30. ožujka u Galeriji SC s početkom u 20 sati, kada će se održati i koncert benda Pajino jato (članovi bendova Cul-de-Sac i Franz Kafka Ensemble) te Zlih bubnjara. Otvorenju izložbe originalnih plakata, pozivnica i kataloga prethodit će razgovor s ondašnjim voditeljima Galerije ESCE i kreativcima iz tog perioda u 18 sati. Pridružit će nam se Sonja Hindkjaer (danas Lucien), Helena Klakočar, Damir Bartol-Indoš, Zlatko Burić-Kićo, Benjamin Perasović, Kornel Šeper, Milan Vukšić-Ciki, Ivan Marušić-Klif, Romana Rožić, Aleksandar Dragaš, a poseban gost na Skypeu bit će Dušan Kojić Koja. Razgovori, predavanja i koncerti aktera iz tog doba na rasporedu su sve do 15. travnja, kada ujedno i zatvaramo izložbu uz nastup kultnog benda Šumski.

 
Radno vrijeme Galerije je radnim danom od 12 do 20 te subotom od 10 do 13 sati.

Galerija Studentskog centra je, u sezoni 1990./91., bila uvjerljivo najuzbudljiviji centar alternativnih kulturnih događanja u ovom dijelu Europe. Pod vodstvom umjetnice i strip autorice Helene Klakočar i konceptualnog kazališnog umjetnika Damira Bartola-Indoša i u društvu ljudi iz Kugle i grupe SexA, stvoren je jedinstven i inspirativan okvir za suradnju i ispreplitanje šire supkulturne i umjetničke scene u kojem se galerijski prostor svakodnevno transformirao u dinamičan prostor za susrete različitih vrsta umjetnosti i ljudi.

Izložbu je inicirala Helena Klakočar, a realizira se u suradnji sa suradnicima ondašnje Galerije ESCE te u koprodukciji Kulture promjene SC-a, Udruženja za razvoj kulture „URK“ i kluba Močvara.

Više na www.sczg.unizg.hr/kultura/program/povratak-na-mjesto-zlocina-izlozba , galerija.sczg.hr i www.mochvara.hr/povrataknamjestozlocina

Gosti: IGOR BEZINOVIĆ (EPK Rijeka), DRAGAN JURAK (Zagreb), ANTONIJA LETINIĆ (Zagreb).
Vodi i moderira: MIMA SIMIĆ (Zagreb).

Od početka 2016. svaki je dan za stanovnike Republike Hrvatske nova pustolovina vrijedna ekranizacije. Uistinu, uz malo političke volje Domovina bi bez dvojbe mogla ozbiljno konkurirati za mnoge prestižne filmske nagrade u svim kategorijama: od scenarija i režije, preko glume, pa do scenografije i specijalnih efekata. Prigodno, večerašnja tribina u Močvari bavi se analizom umjetničkih dosega političke proizvodnje novog poretka. Što se događa (u) hrvatskoj kulturi, posebice njezinom filmskom segmentu (programskom, proizvodnom, interpretativnom)? Što je nama njihova kulturna politika dala; tko, kako, zašto i kada odlučuje što ćemo gledati, što ćemo financirati, kako ćemo razumjeti? Tko je i zašto (ne)podoban, tko stručan? Koliko i kako se ovim preskriptivnim mehanizmima možemo oduprijeti – gledanjem, pisanjem, snimanjem? Koji su dosezi filma kao strategije političkog otpora (ali i dresure)?

Sva ta pitanja pretrest će, proširiti pa u sitne komadiće isjeckati neprispodobivi trojac – redatelj, scenarist, mahom dokumentarist Igor Bezinović, filmski i književni kritičar i prikriveni pjesnik Dragan Jurak, te perjanica kulturno-kritičke scene i prva bajuneta Kulturpunkta Antonija Letinić.

Nakon tribine svakako ostanite na projekciji Bezinovićeve Blokade (2012) u produkciji Factuma i Restarta, ovaj put dvostruko prigodničarske: travanj obilježava sedam godina od okupacije FFZG-a, kao i sedam godina vjernosti otporu višoj sili kojemu svjedočimo i ovih dana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu…

Ako ne stignete dizati revoluciju, barem dođite na tribinu.

*Fotografija s plakata preuzeta je s www.slobodnifilozofski.com.
Program su sufinancirali Grad Zagreb i Hrvatski audiovizualni Centar.

Martin Backes (DE): “O čemu pjevaju strojevi?”

multimedijalna instalacija

otvorenje izložbe i razgovor s umjetnikom: utorak, 12.4.2016. u 20:00 h

Instalacija se može razgledati 13. i 14.4.2016. od 17:00 do 20:00 h

@ velika dvorana Pogona Jedinstvo, Zagreb, Trnjanski nasip bb

upad: 0 kn

Novo događanje u Galeriji Močvara posvećeno je glazbi ljubavi i nježnim, sentimentalnim emocijama – ali ipak u malo drugačijem aranžmanu od onog na koji su navikli ljubitelji balada.

U sklopu programa ove zagrebačke galerije posvećene umjetnosti zvuka njemački umjetnik Martin Backes predstavlja multimedijalnu instalaciju pod golicavim nazivom “O čemu pjevaju strojevi?”. Uz milozvučnu izvedbu najvećih hit-balada 90-ih, poput epske “I Will Always Love You” Whitney Houston, Backesov raspjevani uređaj pomoću računalnog programa pokušava odgonetnuti emocije u svakoj od pjesama i unijeti ih u interpretaciju i samu izvedbu – kao da i sam želi posjedovati određenu sofisticiranost pjevača i iskazati vlastitu osobnost. Otvorenje izložbe u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo u Zagrebu održat će se u utorak, 12.04.2016. u 20:00 sati, kada je na rasporedu i razgovor s umjetnikom, koji će objasniti ideju koja stoji iza ovog rada.  

Martin Backes je  umjetnik, dizajner, performer, skladatelj i predavač, koji živi i radi u Berlinu. Studirao je medijsku umjetnost i dizajn te zvuk na Umjetničkoj akademiji u Berlinu. U svojim radovima često koristi medijske tehnologije kako bi odrazio određene funkcionalnosti, efekte, ideologije ili pitanja ljudske percepcije. Backesovo hibridno i eksperimentalno djelovanje na području intermedijske umjetnosti i znanosti kreće se od skulpturalnih i multimedijskih radova do intervencija u javnom prostoru i instalacija te radio drama i računalnih/video radova. Projekte je predstavio na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima.

www.martinbackes.com

organizatori: Udruženje za razvoj kulture “URK” + Klub Močvara i KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse

medijski partneri: H-alter, Kulturpunkt, Radio Student

projekt podržavaju: Goethe-Institut Kroatien, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Zaklada “Kultura nova”

Francuski ekonomist Bernard Maris (Ujak Bernard) ubijen je u napadu na Charlie Hebdo u siječnju 2015. Dokumentarac Oncle Bernard – A Counter-Lesson in Economics kanadskog redatelja Richarda Brouilletteauzbudljivo je i britko dešifriranje ekonomije kroz Marisovu smjelost i satiričnost. Film je na rasporedu u četvrtak, 21. travnja u 19:30 u MM centru (Savska cesta 25), u okviru programa Kratke slike. Ulaz na program je besplatan, a više informacija potražite na http://mmcentar.sczg.hr/ te nawww.facebook.com/kratkeslike.

Bernard Maris bio je sveučilišni profesor, književnik i satiričar čiji je ekonomski um bio izvan svih okvira klasičnog, a akademsku karijeru uspješno je kombinirao s novinarstvom. Bio je jedan od suvlasnika, urednika te kolumnista časopisa Charlie Hebdo. Kolumna koju je pisao pod imenom Ujak Bernard oštrim je, ali i duhovitim stilom bacala novo svjetlo na različite aspekte ekonomije. Intervju s Marisom snimljen 2000. godine u prostorima Charlie Hebdoa istovremeno je neizmjerno zabavna i duboko poučna anti-lekcija iz ekonomije. U opuštenoj atmosferi,  mudro, smjelo i kroz satiru, Maris  s velikim žarom otkriva oštre činjenice koje izazivaju postojeće dogme današnje znanosti o ekonomiji. Intervju je snimljen za potrebe dokumentarne serijeEncirclement – Neoliberalism  Ensnares Democracy R. Brouillettea, a nakon tragedije u siječnju 2015., autor je napravio svojevrsni hommage velikom ekonomskom umu Ujaku Bernardu upotrijebivši cijeli izvorni materijal iz 2000. godine. Razgovor, snimljen 16 mm kamerom, nije montiran i kroz 79 minuta filma pred nama se povremeno rastvaraju i svi produkcijski  i tehnički elementi te problemi koji nastaju prilikom snimanja, posebice filmskom vrpcom.

Redatelj filma Richard Brouillette filmski je producent, redatelj, montažer, kustos i jedno od najvažnijih imena kanadskog nezavisnog filma .

Nakon lekcija iz ekonomije Bernarda Marisa, s gostom  Mislavom Žitkom (Odsjek za filozofiju, FFZG) nastavit ćemo razgovarati o značaju ekonomije u svakodnevnom životu te kako je ona je ona postala dominantni interpretacijski okvir za razumijevanja društvenih odnosa. Na tragu termina koje nam rasvjetljava Ujak Bernard, pozabavit ćemo se njihovim značenjem u domaćem kontekstu. Ovaj uvod poslužit će i kao smjernica za nastavak razgovora ideološki određenim  ekonomskim praksama koje nam se unutar javnog diskursa predstavljaju kao imperativi svake ekonomske politike.

Kratke slike filmski su program MM centra, kina osnovanog sredinom 1970-ih, pozornost posvećuju inovativnim filmskim strujanjima, prateći tokove suvremene produkcije, ali i klasičnih ostvarenja. Programska cjelina Proširena slika, u sklopu koje prikazujemo ovaj film, bavi se odnosom kinematografije prema aktualnim društveno – političkim temama.

AKC Matrijaršija vas poziva u petak, 22. 4. na otvaranje izložbe Marka Krojača, umetnika iz Berlina, koji je trenutno na rezidencijalnom programu centra. Krojač će izlagati svoje radove koji predstavljaju intervencije u tehnici sitoštampe na sopstvenim fotografijama iz Berlina devedesetih.

Posetioci su dobrodošli već od 15h da učestvuju u crtačkim radionicama i uživaju u tajlandskom obroku koji će pripremati Marko i Jo’s Angels. Otvaranje izložbe se ošekuje od 20h, a kasnije i nastup benda Slow Slow Loris.

To je berlinski eksperimentalni/avangardni duo koji svira melodični nojz, a u stvari je kolaboracija dva odvojena projekta – ANY i G6PD. Koristeći glas i elektronske uređaje otkrivaju melodiju unutar nesklada. Upravo su objavili svoj prvi album From Monster till Morning za izdavačku kuću Staaltape.

Nešto više o izložbi:

1989. istočni Berlin bio je prazan jer je na hiljade istočnih Nemaca prešlo je preko Mađarske i Čehoslovačke u zapadnu Nemačku. Prvi ljudi koji su otišli u istočni Berlin shvatili su da je taj deo grada prazan kao grad duhova. U političkom vakumu između pada zida i ujedinjenja, vlada istočne Nemačke je skoro prestala da ima bilo kakvu funkciju. To je omogućilo ljudima u istočnom Berlinu da zauzmu prazne kuće i žive u njima.

Godinu dana nakon pada berlinskog zida bilo je oko 120 skvotova u istočnom delu Berlina. U istočnoj Nemačkoj bilo je uobičajeno „skvotirati” napuštene stanove, ali je iskustvo zauzimanja celih kuća bilo novo. Bio je to šareniš od ljudi i filozofija, militantne feminističke kuće, pankrokerske, hipi, naci, mešane po spratovima i sl.

Pod pritiskom zapada istok je 1. avgusta 1990. izmislio zakon koji je onemogućio „skvotiranje”. Zapad je zapravo već imao iskustva sa skvotovima tokom sedamdesetih i osamdesetih, a posle skvotova ’80-ih, izmislili su pravilo da svaki novi skvot mora biti ispražnjen posle 24 sata.

Neki su ljudi pokušavali da zauzmu kuće i nakon ovog datuma, ali su bili izbacivani posle svega nekoliko dana.

12. novembra 1990, mesec dana nakon ujedinjenja Nemačke policija je ispraznila 3 kuće. Kao reakciju na to ljudi iz Mainzer strasse (ulice sa 14 skvotiranih kuća) zaustavili su saobraćaj na Frankfurter Allee, jednoj od najvažnijih ulica istočnog Berlina. Policija je surovo reagovala. Sve se završilo trodnevnim neredima. Država je poslala 7500 specijalaca da se bori protiv 400 skvotera. Posle toga nastupilo je razočarenje među skvoterima, svaka kuća pokušavala je da se legalizuje i sklopi neku vrstu ugovora.

Međutim, tada je neko od skvotera otkrio da postoji stari zakon zapadne Nemačke po kome policija ne sme da izbaci ljude koji, makar i ilegalno, ostanu duže od mesec dana u nekoj kući.

To je olakšalo situaciju i do 96.  Je bilo mirno, vlada je probala da izbaci skvotere, ali nije imala zakonski okvir za to. Tada je doneta odluka da Berlin postane glavni grad ujedinjene Nemačke. Zbog toga je morao da bude „očišćen” i za tu svrhu kao ministar unutrašnjih poslova Berlina angažovan je desničarski orijentisan general. Vlasnici kuća počeli su da plaćaju ljude da podmeću požare po skvotovima, a general je prećutno odobravao i sam na nezakonit način „očistio” oko 20 kuća. Kada je otišao sa vlasti nije bilo više ni jedne skvotirane kuće. Skvoteri su bili ili oterani, ili su sklopili ugovore.

Danas situacija izgleda ovako: ljudi iz srećnijih skvotova napravili su sindikate i uspeli da kupe 6 kuća. Sada u njima stanuju i rentom otplaćuju kuće koje će kroz nekoliko godina upravo oni posedovati. Ostali imaju privremene ugovore sa vlasnicima, privatnim ili državnim.

AKC Matrijaršija, Djordja Čutukovića 13, Zemun

Autobuski prevoz: 15, 18, 78

Beovoz: stanica Zemun

Noćni prevoz: 15

Predstavljamo program “Otvoreni grad 2016” koji će se od 9. do 11. rujna 2016 održati na sljedećim lokacijama u centru grada: “Terasa Tržnica” /Robna kuća Pula/, “Ex kino Beograd” /Giardini/ te “Kuća bez krova” /Ul. Hermana Dalmatina 5/.
—–
“Hell Drive-in (vječna vatra gnjeva)” – Kino-akcija / Dalibor Martinis /,
“Dinamička ravan” – Video rad / Saša Pančić /,
Live performans + kino projekcija / Audio vizualni kolektiv Palme /,
DJ set + plesni performans / BukaNoise /,
“Transmutations” – Izložba / Iva Milaković /,
Literarna matineja / Bojan Žižović /,
“Naslov nepoznat” – Društvena igra / voditeljica: Ivana Vratarić /,
“Nestajanje ili postajanje?” – Arhitektonska radionica / DiA DAI SAI /,
“Scenarij: javni čovjek – javni prostor” – Okrugli stol / gosti: Irena Boljunčić, Edgar Buršić, Emil Jurcan, Krešimir Krolo, moderatorica: Breda Bizjak /
—–
Projekt ‘Otvoreni grad’ pokrenula je arhitektica Breda Bizjak u lipnju 2015. godine kao novi program u sklopu Društva arhitekata Istre. Ovogodišnjim projektom obuhvaćene su četiri postojeće lokacije u povijesnoj jezgri grada, no tri će se lokacije za vrijeme trajanja programa redefinirati i aktivirati kao prostori-događaji kroz umjetničke i performativne intervencije. Četvrta lokacija, “Nalazište amfora” /Kandlerova ul./, izuzeta je iz programa događaja zbog aktualnih građevinskih radova koji se na njoj odvijaju te smo za tu lokaciju predvidjeli video rad pod naslovom “Dinamička ravan” umjetnika Saše Pančića, a koji će premijerno biti prikazan na Danima arhitekture u Istri u novembru ove godine.

Program obuhvaća široki spektar umjetničkih aktivnosti, od glazbenih događaja i plesnog performansa, umjetničke akcije, likovne izložbe, do društvene igre, okruglog stola te literarne matineje. Koncepcija pojedinog prostora-događaja temelji na suradnji sa određenim umjetnikom odn. umjetničkim kolektivom s kojima je osmišljen privremeni sadržaj lokacije. U projektu sudjeluje više od 20 učesnika od kojih je većina iz Pule, ali i iz Zagreba i Beograda.

Kroz projekt “Otvorenog grada” istražuju se različiti scenariji korištenja prostora i njihove reaktivacije odn. ponovnog ‘isčitavanja’ prostora grada. Motivirani trenutnom situacijom koja implicira stagnaciju, degradaciju i sve veću privatizaciju javnog prostora te nemogućnost formalnog učestvovanja u kvalitativnim promjenama istog, ovim se akcijama želi potaknuti razmišljanje, rasprava i rad na projektima u postojećim javnim prostorima povijesne jezgre grada Pule. Upozoriti na ‘nevidljive’, zapuštene i neiskorištene gradske prostore te istražiti i ostvariti mogućnosti za njihovo korištenje za potrebe građana i ponovnu revalorizaciju. Projektom se istražuje javni, polujavni i privatni prostor te moguće međusobne interakcije koje se mogu označiti terminima poput ‘privatni javno dostupan prostor’ i koje je njegovo značenje u urbanom kontekstu. Prostori – događaji u toku tri dana postati će privremena prizorišta javnog života, umjetnosti, druženja i razgovora, a koji će potaknuti ovim događanjima možda postati stalni javni prostori.

Projekt su omogućili: Društvo arhitekata Istre (Dai Sai), Ministarstvo za kulturu RH, Grad Pula, Puljanka d.d., Infobip d.o.o., Andre d.o.o., Cream j. d.o.o., Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost / cinemaniac > misliti film, Ara Electronic, Muzej suvremene umjetnosti Istre

UPSET teatar Vas ovim putem poziva na javni nastup ” Dosta!” koji obrađuje temu mobbinga na radnom mjestu. Nastup će se održati u Velikoj dvorani tvornice Jedinstvo u nedjelju, 11. rujna 2016. u 20h.

Nastupiti će amateri/sudionici dramsko-akcijske radionice koji od 4. rujna 2016. istražuju što je mobbing te koje akcije pojedinac ili društvo mogu poduzeti kako bi nadišle ovaj društveni problem, a to će prikazati i tijekom nastupa.

Nakon nastupa održat će se diskusija s izvođačima, te mali domjenak.

_____________________________________________________

Ukoliko još niste, možete sudjelovati u istraživanju ispunjavanjem kratke anonimne ankete na temu mobbinga klikom na poveznicu:

ANKETA O MOBBINGU NA RADNOM MJESTU

Vaš doprinos pomoći će boljem shvaćanju problematike mobbinga i pronalaženju pozitivnih akcija kojima možemo promijeniti ovaj društveni trend.

Ponedjeljak, 24. listopada 2016., Knjižnica za mlade, Banjavčićeva 8, 18 sati

Mreža udruga KAoperativa poziva Vas na raspravu “Vojarna Luščić – Naše, vaše i ničije – privremeno i povremeno korištenje vojarne” koja će se održati u ponedjeljak, 24. listopada 2016. godine s početkom u 18 sati u Knjižnici za mlade, Banjavčićeva 8, Karlovac.

Ovom aktivnosti želi se nastaviti komunikacija između predstavnika Grada Karlovca, medija, javnih ustanova i drugih institucija, poslovnog sektora i šire javnosti o neiskorištenim javnim prostorima u gradu Karlovcu te mogućnostima njihovog povremenog i privremenog korištenja.
Kroz ovu raspravu žele se pojasniti široj publici vlasnički odnosi vezani za prostore na kojima se vojarna nalazi, trenutnim mogućnostima legalnog korištenja i prenamjene te mogućnosti povremenog ili privremenog korištenja dijela ukupnog prostora.

Na raspravi će uvod dati Sanda Kočevar Stepinac, profesorica Veleučilište u Karlovcu, Tatjana Basar, arhitektica, predsjednica Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac te Davor Bartolac, Grad Karlovac, pročelnik Upravni odjel za imovinsko pravne poslove i upravljanje imovinom.